za studente

hren

Rođen je 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju.

Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu u

Zagrebu, te potom studirao klasičnu filologiju i opću lingvistiku. Od godine 1984.

zaposlen je u tadašnjem Zavodu za filozofiju znanosti i mir JAZU (danas Odsjek za

filozofiju znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU), gdje se bavi

filozofijom jezika, teorijom značenja, općim i poredbenim jezikoslovljem te poviješću

filozofije, a posebice poviješću hrvatske filozofije.

Nakon dugogodišnjega rada na priređivanju rukopisnoga rječnika Pavla Rittera

Vitezovića Lexicon Latino-Illyricum izradio je i obranio doktorsku disertaciju pod

naslovom Značenje nadslovaka u rječniku Pavla Rittera Vitezovića »Lexicon Latino-

Illyricum« (mentor akademik Radoslav Katičić). Bio je k tomu i urednikom svih triju

svezaka Vitezovićeva Lexicona, od kojih je prva dva i priredio (Pavao Ritter Vitezović,

Lexicon Latino-Illyricum, sv. I. Prijeslik rukopisa, ArTresor naklada, Zagreb, 2000.; sv.

II. Prijepis i obrada, ArTresor naklada, Zagreb, 2010.).

U razdoblju od 1996. do 2006. sudjelovao je u nekoliko ciklusa na

znanstvenome projektu Filozofski aspekti znanosti (glavni je istraživač bio akademik

Ivan Supek), baveći se ponajviše odnosom znanosti i jezika, te različitim pitanjima

filozofije jezika, posebice tzv. »filozofijom običnoga jezika« (ili »oxfordskom

školom«). Nekoliko je godina predavao različite predmete na Akademiji za umjetnost i

kulturu u Osijeku (na Odsjeku za kazališnu umjetnost). Godine 2015. izabran je u

naslovnoga docenta, a 2021. u naslovnoga izvanrednoga profesora na Međunarodnome

sveučilištu Libertas, gdje predaje dva predmeta – Književnost te Povijest drame i

kazališta. Od 2018. predaje povremeno na Fakultetu hrvatskih studija, a od 2021. i na

Akademiji dramske umjetnosti predmet Povijest kazališta i drame.

Objavio je sedam knjiga (Značenje nadslovaka u Vitezovićevu »Lexiconu«, sv. I.

Opći dio (opis); Prilozi latinski, ArTresor naklada, Zagreb, 2013.; Značenje nadslovaka

u Vitezovićevu »Lexiconu«, sv. II. Prilozi hrvatski, ArTresor naklada, Zagreb, 2013.;

Uvod u Vitezovićev »Lexicon Latino-Illyricum«, ArTresor naklada, Zagreb, 2014.;

Prema domovini misli: Ogledi o hrvatskoj filozofiji od Markovića do Cipre, Hrvatska

sveučilišna naklada, Zagreb, 2019.; Marković’s Critique of Hegel’s Logic: Franjo

Marković and the so-called “Austrian Realism”, ArTresor naklada, Zagreb, 2020.; Tročlani sklop: Ogledi o filozofiji jezika, ArTresor naklada, Zagreb, 2021.; Pod vidikom

sustava: Jezikoslovne rasprave, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2022.), te više

znanstvenih i stručnih radova (od kojih bi trebalo spomenuti Rječnik hrvatskoga

filozofskoga nazivlja, u časopisu Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god.

35., br. 69. – 70., 2009., str. 123 – 180, Poimanje tragedije iz duha hamartije, u knjizi:

Vladan Švacov, Antička dramaturgija: Antropografija antičke drame, ArTresor

naklada, Zagreb, 2014., str. 405 – 466, O Hondlovu prigovoru Bazalinu tumačenju

Spinozine filozofije, u knjizi: Stanko Hondl (1873. – 1971.): Život i djelo, urednici prof.

dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, akademik Ksenofont Ilakovac, Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2014., str. 173 – 191, te Markovićeva kritika Hegelove

logike, u Radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 539., 2019., str. 33 –

96).

Uredio je i/ili priredio znatan broj knjiga s različitih područja (npr. Franjo Cipra –

Petar Guberina – Kruno Krstić, Hrvatski pravopis, ArTresor naklada, Zagreb, 1998.;

HvalopjꞋev SꞋūncu, akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni

po Bulcsúu Lászlóu, Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb,

2012.; Vladan Švacov, Antička dramaturgija: Antropografija antičke drame, predgovor

Sibila Petlevski, ArTresor naklada, Zagreb, 2014.; Franjo pl. Marković, Etika, Matica

hrvatska, Zagreb, 2016.). Bio je također suurednikom zbornika znanstvenih radova

Faust Vrančić i njegovo doba (Memorijalni centar »Faust Vrančić«, Prvić Luka, 2018.),

te glavni urednik zbornika Lučar cijelosti: Zbornik radova posvećen 95. rođendanu

prof. dr. sc. Bulcsúa Lászlόa (Hrvatska sveučilišna naklada – Matica hrvatska –

Hrvatsko filološko društvo – Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj,

Zagreb, 2020.).

Prevodi s nekoliko jezika (engleski, talijanski, njemački, latinski, grčki).

Redigirao je dva prijevoda Zrinke Blažević s latinskoga, usporedivši jedan i drugi

prijevod s latinskim izvornikom. Posrijedi su dvojica hrvatskih latinista, i to Pavao

Ritter Vitezović, Dva stoljeća uplakane Hrvatske = Plorantis Croatiae saecula duo,

Matica hrvatska, Zagreb, 2019., te Ilija Crijević = Aelius Lampridius Cervinus, Pjesme

Flaviji = Carmina ad Flaviam, Matica hrvatska, Zagreb, 2021.

Desetak je godina bio tajnikom Uredništva časopisa Encyclopaedia moderna.

Član je Uredništva Glasnika HAZU. Od 2017. do 2021. bio je suradnik na

znanstvenome projektu Hrvatska znanstvena i filozofska baština: transferi i aproprijacije znanja od srednjega vijeka do dvadesetoga stoljeća u europskome

kontekstu Hrvatske zaklade za znanost (voditelj je bio prof. dr. sc. Željko Dugac).

Godine 2016. dobio je nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za

područje filoloških znanosti (za cjelinu Značenje nadslovaka u Vitezovićevu

»Lexiconu«, sv. I. i sv. II.). Godine 2022. dobio je nagradu »Judita« (zajedno sa

Zrinkom Blažević) Društva hrvatskih književnika za knjigu Pjesme Flaviji = Carmina

ad Flaviam.

Popis svih radova može se naći u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji:

https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/20792