Bojan Marotti

 

Rođen je 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju.
Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu u
Zagrebu, te potom studirao klasičnu filologiju i opću lingvistiku. Od godine 1984.
zaposlen je u tadašnjem Zavodu za filozofiju znanosti i mir JAZU (danas Odsjek za
filozofiju znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU), gdje se bavi
filozofijom jezika, teorijom značenja, općim i poredbenim jezikoslovljem te poviješću
filozofije, a posebice poviješću hrvatske filozofije.
Nakon dugogodišnjega rada na priređivanju rukopisnoga rječnika Pavla Rittera
Vitezovića Lexicon Latino-Illyricum izradio je i obranio doktorsku disertaciju pod
naslovom Značenje nadslovaka u rječniku Pavla Rittera Vitezovića »Lexicon Latino-
Illyricum« (mentor akademik Radoslav Katičić). Bio je k tomu i urednikom svih triju
svezaka Vitezovićeva Lexicona, od kojih je prva dva i priredio (Pavao Ritter Vitezović,
Lexicon Latino-Illyricum, sv. I. Prijeslik rukopisa, ArTresor naklada, Zagreb, 2000.; sv.
II. Prijepis i obrada, ArTresor naklada, Zagreb, 2010.).
U razdoblju od 1996. do 2006. sudjelovao je u nekoliko ciklusa na
znanstvenome projektu Filozofski aspekti znanosti (glavni je istraživač bio akademik
Ivan Supek), baveći se ponajviše odnosom znanosti i jezika, te različitim pitanjima
filozofije jezika, posebice tzv. »filozofijom običnoga jezika« (ili »oxfordskom
školom«). Nekoliko je godina predavao različite predmete na Akademiji za umjetnost i
kulturu u Osijeku (na Odsjeku za kazališnu umjetnost). Godine 2015. izabran je u
naslovnoga docenta, a 2021. u naslovnoga izvanrednoga profesora na Međunarodnome
sveučilištu Libertas, gdje predaje dva predmeta – Književnost te Povijest drame i
kazališta. Od 2018. predaje povremeno na Fakultetu hrvatskih studija, a od 2021. i na
Akademiji dramske umjetnosti predmet Povijest kazališta i drame.
Objavio je sedam knjiga (Značenje nadslovaka u Vitezovićevu »Lexiconu«, sv. I.
Opći dio (opis); Prilozi latinski, ArTresor naklada, Zagreb, 2013.; Značenje nadslovaka
u Vitezovićevu »Lexiconu«, sv. II. Prilozi hrvatski, ArTresor naklada, Zagreb, 2013.;
Uvod u Vitezovićev »Lexicon Latino-Illyricum«, ArTresor naklada, Zagreb, 2014.;
Prema domovini misli: Ogledi o hrvatskoj filozofiji od Markovića do Cipre, Hrvatska
sveučilišna naklada, Zagreb, 2019.; Marković’s Critique of Hegel’s Logic: Franjo
Marković and the so-called “Austrian Realism”, ArTresor naklada, Zagreb, 2020.; Tročlani sklop: Ogledi o filozofiji jezika, ArTresor naklada, Zagreb, 2021.; Pod vidikom
sustava: Jezikoslovne rasprave, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2022.), te više
znanstvenih i stručnih radova (od kojih bi trebalo spomenuti Rječnik hrvatskoga
filozofskoga nazivlja, u časopisu Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god.
35., br. 69. – 70., 2009., str. 123 – 180, Poimanje tragedije iz duha hamartije, u knjizi:
Vladan Švacov, Antička dramaturgija: Antropografija antičke drame, ArTresor
naklada, Zagreb, 2014., str. 405 – 466, O Hondlovu prigovoru Bazalinu tumačenju
Spinozine filozofije, u knjizi: Stanko Hondl (1873. – 1971.): Život i djelo, urednici prof.
dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, akademik Ksenofont Ilakovac, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2014., str. 173 – 191, te Markovićeva kritika Hegelove
logike, u Radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 539., 2019., str. 33 –
96).
Uredio je i/ili priredio znatan broj knjiga s različitih područja (npr. Franjo Cipra –
Petar Guberina – Kruno Krstić, Hrvatski pravopis, ArTresor naklada, Zagreb, 1998.;
HvalopjꞋev SꞋūncu, akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni
po Bulcsúu Lászlóu, Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb,
2012.; Vladan Švacov, Antička dramaturgija: Antropografija antičke drame, predgovor
Sibila Petlevski, ArTresor naklada, Zagreb, 2014.; Franjo pl. Marković, Etika, Matica
hrvatska, Zagreb, 2016.). Bio je također suurednikom zbornika znanstvenih radova
Faust Vrančić i njegovo doba (Memorijalni centar »Faust Vrančić«, Prvić Luka, 2018.),
te glavni urednik zbornika Lučar cijelosti: Zbornik radova posvećen 95. rođendanu
prof. dr. sc. Bulcsúa Lászlόa (Hrvatska sveučilišna naklada – Matica hrvatska –
Hrvatsko filološko društvo – Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj,
Zagreb, 2020.).
Prevodi s nekoliko jezika (engleski, talijanski, njemački, latinski, grčki).
Redigirao je dva prijevoda Zrinke Blažević s latinskoga, usporedivši jedan i drugi
prijevod s latinskim izvornikom. Posrijedi su dvojica hrvatskih latinista, i to Pavao
Ritter Vitezović, Dva stoljeća uplakane Hrvatske = Plorantis Croatiae saecula duo,
Matica hrvatska, Zagreb, 2019., te Ilija Crijević = Aelius Lampridius Cervinus, Pjesme
Flaviji = Carmina ad Flaviam, Matica hrvatska, Zagreb, 2021.
Desetak je godina bio tajnikom Uredništva časopisa Encyclopaedia moderna.
Član je Uredništva Glasnika HAZU. Od 2017. do 2021. bio je suradnik na
znanstvenome projektu Hrvatska znanstvena i filozofska baština: transferi i aproprijacije znanja od srednjega vijeka do dvadesetoga stoljeća u europskome
kontekstu Hrvatske zaklade za znanost (voditelj je bio prof. dr. sc. Željko Dugac).
Godine 2016. dobio je nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za
područje filoloških znanosti (za cjelinu Značenje nadslovaka u Vitezovićevu
»Lexiconu«, sv. I. i sv. II.). Godine 2022. dobio je nagradu »Judita« (zajedno sa
Zrinkom Blažević) Društva hrvatskih književnika za knjigu Pjesme Flaviji = Carmina
ad Flaviam.
Popis svih radova može se naći u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji:
https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/20792