NOVI KOLEGIJ - KRITIKA: LITERARNOST, FILMIČNOST, TEATRALNOST I DIGITALNOST
KRITIKA: LITERARNOST, FILMIČNOST, TEATRALNOST I DIGITALNOST
Vrijeme i mjesto održavanja: srijedom od 16.30-18h, Leks, I. kat
Semestar: ljetni semester 2019/2020.
Status izbornosti: MA razina svih smjerova ADU
Ime nositelja: dr. sc. Doc. Nataša Govedić
OPIS:
U 21. stoljeću nemoguće je govoriti o „purizmu“ pojedinih medija. Estetika filma duboko je prožeta književnim i kazališnim naslijeđem, digitalna umjetnost nasljeđuje i transformira sve prethodne modalitete ekspresivnosti, a i sama literarnost (termin koji su skovali ruski formalisti) prolazi kroz teatralizaciju, filmizaciju i digitalizaciju. Mnogi suvemeni performativni kolektivi koriste se i namjernom anti-teatralnošću, kao i digitalnim, filmskim. plesnim te literarnim retorikama.
Što onda čini neko dramsko djelo „filmičnim“? Što čini neko filmsko djelo „literarnim“ ili „teatralnim“? Kakve vrste teatralnosti, literarnosti i filmičnosti proizvode digitalni mediji? Zbog čega je važno misliti o retorikama književne, filmske, kazališne i digitalne kulture? Zbog čega (post)konceptualna umjetnost inzistira na svojoj neraskidivoj vezi s literarnošću, s jezičnom formulacijom? Riječima medijskog umjetnika Gary Hilla: „Jezik može biti nevjerojatno snažan, nevjerojatno otporan materijal – čak i ako ga izdvojiš iz povijesne epohe u kojoj je nastao, upravo zbog svoje materijalnosti, jezik te i dalje čvrsto drži u svojim kandžama“. S druge strane, jezik je i nevjerojatno receptivan materijal, sposoban upiti nove forme ekspresivnosti, zbog kojih dolazi do radikalnih promjena u poimanju „teksta“.
Kritička pozicija danas mora voditi računa o kvalitetama i modalitetima ekspresivnih medija, kao i o njihovom intenzivnom prožimanju. Riječima Richarda A. Lanhama iz knjige The Electronic Word: Democracy, Technology, and the Arts (1993): „Artificijelnost umjetnosti je ujedno i svijest o tome da su svaka pjesma ili slika ili izvedba napravljene – strateški smišljene, svjesno konstruirane, pažljivo izabrane – formulacije i da je njihovo čitanje također paralelna konstrukcija, za koju je zadužena publika.“ U još višem stupnju odgovornosti, nesumnjivo i kritika.
Uz promišljnje modaliteta teatralnosti, literarnosti, filmičnosti i digitalnosti, kolegij će se baviti kategorijama temporalosti, spacijalnosti, zvukovnosti, ritma, primarne vizualnosti, primarne tekstualnosti, izvedbenog tijela, primarne interaktivnosti, imerzije, alijenacije, postajanja retoričkim medijem, retoričkim figurama, narativnošću, stilom, argumentacijskim procedurama i komparativnim metodologijama intermedijalnosti.
