Najave izbornih kolegija za ljetni semestar

Kazališna kritika
 
 
 
Ak. god. 2015/16.
 
Ljetni semestar
 
 
 
Nastavnica:
 
dr. sc. Nataša Govedić, docentica 
 
 
Iako je kritika kao literarna forma nastala u isto doba kad i medijski (novinski) 
 
uspostavljena javnost, i to prvenstveno zato da bi srednja klasa osamnaestog stoljeća 
 
mogla imati „upućenog i pouzdanog vodiča“ kroz sve veću kulturnu ponudu 
 
zabavljačkih, ali i politički kontroverznih sadržaja za koje je potrebno argumentacijsko 
 
arbitriranje (kako navodi Terry Eagleton), u dvadesetom stoljeću postaje jasno da je 
 
kritičarska pozicija daleko kompleksnija i od mentorske i od društvenokritičke i od 
 
propagandističke funkcije pisanog teksta koji poseže za određenim kriterijima evaluacije. 
 
Kritičar je prije svega dijaloški posrednik između nekoliko stvaralačkih i recepcijskih 
 
zajednica: između umjetnika i javnosti, između analitičke struke i javnosti, kao i između 
 
različitih kritičarskih pristupa promišljanja umjetničkog čina. U svojim najcjenjenijim, 
 
književnim vrhuncima, kritika se tijekom 20. stoljeća otima uslužnim djelatnostima i 
 
postaje neka vrsta „strateškog promišljanja“ umjetničkih procesa ili zasebne umjetnosti, 
 
kako glasi formulacija Waltera Benjamina. No jednako je tako činjenica da s porastom 
 
masovnih medija u proteklom stoljeću kritika kao profesija sve više gubi na analitičkoj 
 
važnosti, postajući neka vrsta marketinškog posrednika između kulturnih institucija i 
 
publike. Brojne novine, televizijske kuće i kasnije internetski portali uopće ne drže do 
 
toga da se spomenuto kritičarsko posredništvo služi ikakvim sofisticiranim analitičkim 
 
alatima. Dapače, najdostupnija je ona „kritika“ koja faktički samo izvještava o 
 
najosnovnijim namjerama autora predstave ili senzacionalistički podilazi voajerskom 
 
praćenju izvedbenih ili književnih diva (nudeći dojmove ili „evaluacije“, a ne 
 
argumentirana mišljenja). Dodatan je problem što se kritika u dvadesetom stoljeću s 
 
jedne strane grana prema prikrivenom kulturnom marketingu, a s druge postaje jedna od 
 
strukovnih specijalizacija unutar akademskog proučavanja različitih umjetnosti, što je sve 
 
više približava znanstvenom diskurzu, a sve više udaljava i od participacije kritičara u 
 
umjetničkim procesima i od mogućnosti sustavne ideologijske kritike društva kojem se 
 
obraća. 
 
Cilj je kolegija podržati kritiku kao autorski, argumentacijski i dijaloški proces, 
 
nužan za sve etape umjetničkog stvaranja, promišljajući kritičke procese znatno šire od 
 
jednokratnog javnoevalucijskog momenta pisanja i obavljivanja recenzije umjetničkog 
 
rada u nekome od medija. 
 
 
OSNOVNA LITERATURA: 
 
Buber, Martin (1947). Between Man and Man, London: Routledge
 
Eagleton, Terry (1984). The Function of Criticism, London: Verso
 
Fischer-Lichte, Erica (2009). Estetika performativne umjetnosti, 
 
Sarajevo: TKD Šahinpahić 
 
Foucalut, Michel (2001). Fearless Speech, Los Angeles: Semiogtext(e)
 
Goffman, Erving (1969). The Presentation of Self in Everyday Life, 
 
London: Penguin
 
Nussbaum, Martha C. (2012). Ne profitu: Zašto demokracija treba
 
humanistiku, Zagreb: AGM
 
Pfister, Manfred (1998). Drama. Teorija i analiza, Zagreb: 
 
Hrvatski centar ITI
 
Weber, Samuel (2004). Theatricality as Medium, New York: 
 
Fordham University Press.
 
 
 
 
 
Teorije proizvodnje 2 i 4: Eksperimentalna pedagogija intervokalnosti, intertekstualnosti i 
 
interaktivnosti
 
 
 
Ak. god. 2015/16.
 
Ljetni semestar
 
 
 
Nastavnici:
 
dr. sc. Nataša Govedić, docentica
 
dr. sc. Vjeran Zuppa, prof. emeritus
 
 
 
Tema: Eksperimentalna pedagogija intervokalnosti, intertekstualnosti i interaktivnosti
 
        
 
            Na koji način uvažavamo sugovornike u umjetničkom procesu? Do koje je mjere 
 
“sloboda govora” sinonim ne samo moje, nego i tuđe ekspresivne slobode? Kakve pedagoške 
 
orijentacije djeluju kao podloga za istraživanje kako intimnog, tako i socijalnog iskustva? 
 
Možemo li singularni autorski glas smatrati osobitom i k tome veoma nestabilnom, 
 
dinamičnom orkestracijom društvenih glasova? Kako vježbati kritičku receptivnost, nasuprot 
 
politike zamjeranja i/ili svjesno odabranog izoliranja od reakcija stručne i nestručne publike? 
 
Koliko je kriterij pojačanog ili čak tržišno preskriptivnog osluškivanja ukusa publike 
 
produktivan ili kontraproduktivan za umjetničko istraživanje? I u kakvoj su relaciji 
 
umjetničke prakse kolaboracije s praksama socijalne kooperativnosti? Kakvi su uvjeti 
 
potrebni da osobe uključene u suautorski proces pristanu saslušati i razmotriti 
 
glasove feedbacka i kritike? Što znači pristati ili ne pristati na dijalošku razmjenu iskustava? 
 
Kako se nositi s vlastitim i/ili tuđim “povlačenjem iz” ili “potenciranjem” zajedničkog 
 
ekspresivnog polja u slučaju suradnje na predstavi?
 
         Kolegij istražuje fenomene intervokalnosti, igre, intertekstualnosti i interaktivnosti 
 
(dijalogičnosti u širem značenju tog pojma) kako bi pripremio osobitu metodologiju 
 
zajedničkog rada u umjetnosti.
 
Ključne riječi: privremene i trajne autorske koalicije, prisilna i samoizabrana suradnja, tržišna 
 
vs. eksperimentalna suradnja, povjerenje, ne/kooperativna zajednica, edukacijska zajednica, 
 
aktivistička zajednica, autorska zajednica, istraživačka zajednica, socijalna koreografija.
 
Riječ je o polju djelovanja i refleksije koje nastaje šezdesetih godina prošlog stoljeća, kroz 
 
pokret za ljudska prava, feminizam, političku filozofiju kontrakulutre, prakse izvedbenih 
 
umjetnosti. Već od teksta “Fantomska zajednica” (1979) Paula Starra jasno je da i umjetnici i 
 
aktivisti traže alate participativnog zajedništva koje bi ostalo otvoreno kreativnom potencijalu 
 
konfliktnog i kritičkog mišljenja. Esej “Samoizabrana suradnja” (2007) Christophera Spehra 
 
također naglašava suradnju ne kao stvaranje prisilnog konsenzusa, nego kao njegovanje 
 
osjetljivog disenzusa.
 
Cilj kolegija oblikovati je radne materijale za daljnje istraživanje neeksprolatatorske, 
 
istraživačke autorske suradnje u izvedbenim umjetnostima.

 

04.07.2017
Termini prijemnih i godišnjih ispita u jesenskom ispitnom roku...
23.06.2017
Zbog promjene termina održavanja Državne mature ...
16.06.2017
Ljetni i jesenski rok prijamnih ispita BA/MA + Završni godišnji ispiti BA/MA...
29.05.2017
U sklopu nastave Povijest kazališta i drame IV...