Novi izborni kolegiji u akademskoj godini 2014./2015.

Kazalište i politika (Una Bauer)

Teorije proizvodnje: Konstrukcija svjetova i Shakespearova topika (Nataša Govedić)

Modeli međunarodne projektne suradnje (Goran Sergej Pristaš)

Autorske poetike: praktikum iz kazališta za djecu i mlade (Tomislav Zajec)

Gavella u svjetlu recentnih teorija glume (Sibila Petlevski)

 

Kazalište i politika 
Srijeda 15-16:30, LEKS 6/1

Nositeljica: dr.sc. Una Bauer

Ciljevi predmeta:

Kako kazalište možemo misliti u odnosu na politiku? U ovom ćemo kolegiju problematizirati ideju političkog u odnosu na kazalište i izvedbu u širem smislu, s posebnim naglaskom na rubne i marginalne teatarske forme. Pozabavit ćemo se idejama sudjelovanja, vlasništva, članstva, ekskluzije i reprezentacije. Kolegij će se fokusirati na pregled rasprava 20. i 21. stoljeća o odnosu kazališta i politike, te analizirati one oblike kazališta i performansa koji aktivno ispituju pojam političkog kroz preispitivanje samog medija djelovanja.

Problematizirat ćemo pretpostavku da je političko kazalište ono koje nužno tematizira političke događaje. Pažnja će također biti posvećena onim umjetničkim formama koje prelaze u oblike političke akcije, te kazalištu koje reflektira vlastitu poziciju u procesima proizvodnje. Važno pitanje će biti i ono o autonomiji umjetnosti.

Ulazne kompetencije:

Potrebno je poznavanje osnova kazališne i izvedbene teorije, kao i filozofije i sociologije. Od studenata se očekuje interes za analizu i interpretaciju kazališta i performansa u socio-kulturnom kontekstu. Također se očekuje otvorenost i fleksibilnost za nove koncepte i interdisciplinarno razumijevanje pojmova. Poželjno je dobro (gledalačko) iskustvo kazališta, performansa i aktivističkih umjetničkih formi, kao i sposobnost apstrahiranja i promatranja teatralnosti svakodnevnog života retorike u političkim nastupima i slično. Dobrodošli su interes za politički aktivizam, kao i kritičnost prema takvim oblicima angažmana.

Ishodi učenja:

Upoznavanje s aktualnim teorijskim raspravama o pitanju odnosa kazališta i politike, ali i s njihovom poviješću

Definiranje odnosa kazališta i konkretnih povijesno-socijalnih okolnosti. Upoznavanje s raznolikošću metoda djelovanja i strategija angažiranih izvedbenih praksi

Sadržaj predmeta:

1. Uvod. Upoznavanje s nastavnim programom, zadacima, kriterijima za evaluaciju

studentskih radova. Pregled literature.

2. Temeljni politički pojmovi: sudjelovanje, vlasništvo, članstvo i ekskluzija

3. Što je/su javnost(i) i zašto je to ključan pojam u politici i umjetnosti?

4. Autonomija umjetnosti: povijest pojma

5. Rasprave: Adorno, Brecht, Benjamin

6. Brecht i Augusto Boal

7. Case study: Pretjerana identifikacija Sergeja Kurjohina kao politička izvedbena strategija

8. Naslijeđe Raymonda Williamsa

9. Case study: 60-te i rane 70-te radikalni kolektivi

10. Rasprave o društvenim praksama u suvremenoj umjetnosti – kritika participacije

11. Case study: Christoph Schlingensief

12. Case study: Janez Janša, Janez Janša i Janez Janša

13. Kazalište i kapitalizam

14. Studentski seminari

15. Studentski seminari i završna rasprava

 

Obavezna literatura:

Bishop, Claire, Artificial Hells: Participatory Art and the Politics of Spectatorship, (Verso,

2012) (izabrana poglavlja)

Boal, Augusto, Theatre of the Opressed (Pluto Press, 2000) (izabrana poglavlja)

Gay, Jane de, Goodman, Lizbeth i Daniels, Sarah (ur.), The Routledge Reader in Politics and

Performance (Routledge, 2000) (izabrana poglavlja)

Jackson, Shannon, Social Works: Performing Art, Supporting Publics (Routledge, 2011)

(izabrana poglavlja)

Kershaw, Baz, The Politics of Performance: Radical Theatre as Cultural Intervention

(Routledge, 1992) (izabrana poglavlja)

Levine, Caroline, “Propaganda for Democracy: The Avant-Garde Goes to War”, Frakcija, 43/

44 (2007), str. 82-89

Marchart, Oliver, “Politika i umjetnička praksa: o estetici javnog”, Frakcija, 33/34 (2004-

2005), str. 6-13

Dodatna literatura:

Adorno, Theodor, Benjamin, Walter, Bloch, Ernst, Aesthetics and Politics (Verso, 2007)

Benjamin, Walter, Understanding Brecht (Verso, 2003)

Castellucci, Claudia, Romeo Castelluci, Chiara Guidi, Joe Kelleher i Nicholas Ridout, The

Theatre of Societas Raffaello Sanzio (Routledge, 2007)

Davis, Ben, 9.5 Theses on Art and Class (Haymarkett Books, 2013)

Dolan, Jill, Utopia in Performance (University of Michigan Press, 2010)

Fischer-Lichte, Erika, Theatre, Sacrifice, Ritual: Exploring Forms of Political Theatre

(Routledge, 2005)

Habermas, Jürgen, The Structural Transformation of t he Public Sphere (MIT Press, 1991)

Kelleher, Joe, Theatre and Politics (Palgrave Macmillan, 2009)

Kunst Bojana, Umetnik na delu: bližina umetnosti in kapitalizma (Maska, 2013)

Madison, D. Sovini, Acts of Activism: Human Rights as Radical Performance (Cambridge

University Press, 2010)

Melchinger, Siegried, Povijest političkog kazališta (Grafički zavod Hrvatske, 1989)

Piscator, Erwin, Političko kazalište (Cekade, 1985)

Phelan, Peggy, Unmarked: The Politics of Performance (Routledge, 1993)

Rancière, Jacques, Dis-agreement: Politics and Philosophy (University of Minnesota Press,

1999)

Rancière, Jacques, On Politics and Aesthetics (Bloomsbury Academic, 2010)

Rancière, Jacques, The Emancipated Spectator (Verso, 2009)

Read, Alan, Theatre, Intimacy & Engagement (Palgrave Macmillan, 2008)

Schneider, Rebecca, Performing Remains: Art and War in Times of Theatrical Re-enactment

(Routledge, 2011)

Truth is concrete: A Handbook for Artistic Strategies in Real Politics, ed by. Steirischer herbst

and Florian Malzacher (Sternberg Press, 2014)

------------------------------------------------------------

Teorije proizvodnje: Konstrukcija svjetova i Shakespearova topika
Utorak 17:30-19, LEKS

Nositeljica: dr. sc. doc. Nataša Govedić

Ali od čega su napravljeni? Ne, nipošto nisu nastali ni iz čega. Napravljeni su od drugih svjetova. Stvaranje svjetova uvijek kreće od korištenja postojećih svjetova. Kreacija je (re)kreacija.
Nelson Goodman


Postkolonijalna teorija istražila je geografsku imaginaciju Shakespeareovih komada, baveći se i divljinom njegovih šumskih gajeva (u kojima spolna anatomija prestaje biti sudbinsko pitanje, umjesto toga pretvarajući zelenilo u kabinet rodnih presvlačenja) i otocima na kojima je moguće sresti kalibane, točnije rečeno poljuljudske-poluživotinjske robove. Zanimat će nas u kakvom je odnosu Fryev koncept Shakespeareova „zelenog svijeta romanse“ i njezine naglašene civiliziranosti nasuprot deromantizirane divljine Kralja Leara ili šume kao poprišta nasilja u Titu Androniku. Čak su i greške u Shakespeareovoj geografiji izrazito produktivne: ako je Češka na moru prepisana je iz onodobnih Atlasa, možda i samu kartografiju treba vrednovati kao diciplinu imaginiranja, a ne (samo) opisivanja svijeta.  
Ali što je uopće potrebno da bi neka literarna zbilja imala obilježlje prepoznatljivog, dorađenog fikcijskog svijeta? Zašto se nekim svjetovima neprestano vraćamo, nadopisujući ih i iznova nadograđujući (kako umjetničkim, tako i analitičkim interepretacijama)? Kakvi su, retorikom Nelsona Goodmana, načini izrade imaginarnih kozmosa? Što je potrebno da nešto bude svijet, a ne samo skup likova na lokacij?  
Rječnik kolegija obuhvaćat će pojmove kao apsorbcija, imerzija, auralizacija, konzistentnost, dijegeza, utopija, atopija, distopija, invencija, narativni i dramski gestalt, kreacija i subkreacija, transnarativni karakteri itd.


NAČIN RADA: Dijaloški, tumačenje i teorijskih i književnih i medijskih tekstova.

OBAVEZNA LITERATURA

Doležel, Lubomir (1998). Heterocoscmica: Fiction and Possible Worlds,
John Hopkins University Press.

Gilles, John (1994). Shakespeare and the Geography of Difference,
Cambridge University Press.

Goodman, Nelson (1978). Ways of Worldmaking, Hackett Publishing Comp.

Pavel, Tomas G. (1986): Fictional Worlds, Harvard University Press.

Ryan, Marie-Louis Ryan (2001): Virtual Reality: Immersion and  Interacitivity in Literature and Electronic Media, The John Hopkins  University Press.

Said, Edward (1985). Beginnings. Invention and Method, Granta Books

Steiner, George (2001). Grammars of Creation, Yale University Press.

NAPOMENA: U radu kolegija čitat će se drame Williama Shakespearea, no polje usprednog promišljanja fikcijskih materijala zahvatit će i suvremeni film i suvremenu izvedbu.

------------------------------------------------------------

Modeli međunarodne projektne suradnje
Četvrtak 14:30-16, LEKS 6/1

Nositelj: mr.sc. Goran Sergej Pristaš

Ciljevi predmeta: Seminar istražuje različite modele projektne suradnje (prije svega u projektima izvedbenih umjetnosti) uvidom u suvremenu europsku, svjetsku i hrvatsku produkcijsku praksu, oslanjajući se na recentne teorije projektnog menadžmenta, političke ekonomije, suradnje i međunarodnog povezivanja.

Sadržaj predmeta:
1. Uvodno predavanje, opseg teme, metode istraživanja
2. Suradnja u kontekstu povijesnih modusa proizvodnje (fordizam,samoupravljanje, post-fordizam)
3. Grupa, kolektiv, mreža, platforma
4. Institucionalni oblici projektnog upravljanja u društvenom kontekstu (producent, programer, dramaturg, kustos)
5. Neinstitucionalni oblici projektne samoorganizacije
6. Kulturni centri i periferija
7. Istraživački projekti i umjetnička produkcija
8. Kriza institucija i osiromašenje produkcije
9. Infrastrukturna suradnja (Clubture)
10. Socijalni i politički aspekti projektne suradnje (utjecaj neoliberalizma, umjetnost u doba štednje)
11. Peer-to-peer suradnja, open-source, razmjena znanja
12. Edukacijski umjetnički projekti
13.Europske vrijednosti projekata?
14.Prezentacija seminarskog istraživanja
15. Evaluacija nastave?

------------------------------------------------------------

Autorske poetike: praktikum iz kazališta za djecu i mlade

Nositelj: Tomislav Zajec

Ciljevi predmeta:
Izborni kolegij Autorske poetike - praktikum iz kazališta za djecu i mlade koncipiran je i zamišljen kroz praktičnu suradnju s Učilištem Zekaema, kroz koju polaznici kolegija iskušava različite modalitete dramaturškog rada u području kazališta za djecu i mlade. Cilj je kolegija studente aktivno uključiti u rad Učilišta, koji podrazumijeva različite oblike suradnje; od dramaturškog oblikovanja pojedinih vježbi i rada na glumačkim improvizacijama, do adaptacija dječjih predložaka, ili pisanja kraćih originalnih dramskih tekstova. Praktičan rad studenata mentoriran je od strane predavača te se odvija u djelatnoj suradnji s pedagozima samog Učilišta. Student je za vrijeme rada na kolegiju dužan voditi Dnevnik rada koji potpisuje pedagog Učilišta kao dokaz o aktivnom sudjelovanju u umjetničkom procesu, a koji završava kazališnom produkcijom nastalom po predlošku ili u dramatizaciji samog studenta. Na taj se način, studenti istovremeno okušavaju kako u pisanju u ovom specifičnom žanru, tako i u oblikovanju same izvedbi nastale po njihovom predlošku.
Pritom se, unutar rada na ovom kolegiju, nameću idući ciljevi:
- uočavanje svih specifičnosti dramaturgije kazališta za djecu i mlade
- ideja i njezino plasiranje unutar dramaturgije teksta za djecu i mlade
- prepoznavanje potentnih tema za određenu dob gledatelja, te načini provedbe određene teme
- strukturiranje teksta unutar dramaturgije za djecu i mlade, odnos specifičnog sadržaja i zadane forme
- načini etidnog ili improvizacijskog otvaranja dramskog (radnog) materijala
- pristupi adaptaciji zadanog materijala unutar kazališta za djecu i mlade
- rad unutar grupe; dramaturško prilagođavanje vlastitog teksta specifičnim potrebama grupe

Ulazne kompetencije:
Upisana druga godina preddiplomskog studija Dramaturgije

Ishodi učenja:
S obzirom da je riječ o drugoj ili trećoj godini Preddiplomskog studija, od studenata se očekuje:
- mogućnost prepoznavanja svih dramaturških specifičnosti unutar tematiziranog područja
- mogućnost aktivnog uključivanja u proces od teksta (ideje) do izvedbe
- razumijevanje svih elemenata dramskog pisma unutar tematiziranog žanra
- mogućnost oblikovanja odabrane ideje u dramski tekst; raspodjela sižejnog materijala unutar dramske strukture prema uzusima žanra
- mogućnost analitičkog promišljanja i dodatne revizije vlastitog dramskog teksta ili dramaturških postupaka odabranih prilikom rada

Sadržaj predmeta:
1.
Uvodno predavanje
Upoznavanje sa ciljevima i zadacima unutar kolegija, raspoređivanje studenata u određene grupe, ovisno o individualnim interesima i potrebama samog Učilišta
2.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
3.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
4
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
5.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
6.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
7.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
8.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
9.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
10.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
11.
Mentorirani rad na odabranom projektu unutar Učilišta Zekaema
12.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
13.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
14.
Mentorirani rad na odabranom umjetničkom projektu unutar Učilišta Zekaema
15.
Zaključni sat - prezentacija napisanih Dnevnika rada nastalih unutar rada na projektu

Obveze studenata:
Redovito pohađanje odabranih grupea na Učilištu Zekaema, izvršavanje dogovorenih dramaturških zadataka, pisanje i prezentacija dnevnika rada

Preporučena literatura:
Alan Ayckbourn, The Crafty Art of Playmaking, Faber and Faber, 2002.
David Ball, Backwards Forwards, Southern Illinois University Press, Carbondale and Edwardsville, 1983
David Edgar, How Play Works, Nick Hern Books, London, 2009.
Goran Stefanovski, A Little Book of Traps, Dramatiska Institutet, Masterprint, Stockholm, 2002.
Tomislav Zajec, Pravila igre; od prve ideje do prvog dramskog teksta, VBZ, Zagreb, 2012.

------------------------------------------------------------

Gavella u svjetlu recentnih teorija glume
Srijeda 17-18:30, LEKS 5/1
 
Nositeljica: dr.sc. Sibila Petlevski
 

Ciljevi predmeta:
Temeljni cilj kolegija - koji se bavi teorijama glume i izvedbe s polazištem u temeljnim pojmovima Gavelline teorije - uputiti je na značaj Gavelline teorije u hrvatskom i europskome kontekstu i prikazati poveznice gavelijanske teorije s drugim teorijskim uvidima u glumačku umjetninu.

Specifični ciljevi: Usvajanje temelja za teorijsko istraživanje umjetnosti glume i izvedbe; Upoznavanje s ključnim pojmovima Gavelline teorije glumačkog fenomena; Revalorizacija i reinterpretacija Gavelline teorije u svjetlu i suvremenih istraživanja glume i izvedbe; Prepoznavanje tehnika, stilova i autorskih pozicija i sposobnost određivanja područja samostalne analize glumačkog fenomena; Stjecanje sposobnosti komparacije i primjene stečenih teorijskih i analitičkih znanja; Upućivanje u samostalnu analizu glumačke umjetnosti. Cilj predmeta je ukazati na inovativnost Gavelline teorijske sistematizacije kazališnog fenomena na razmeđu teorije izvedbe, teorije glume, glumačke pedagogije i prakse izvedbe. Budući da je kolegij posvećen komparativnom proučavanu dosega Gavelline teorijske misli i srodnih teorijskih pristupa fenomenu glume, uspoređuje se Gavellin pristup stranom kazališnom fenomenu s drugim poznatim interkulturalnim eksperimentima dvadesetog stoljeća: Artaud, Brecht, Yeats, Grotowski, Mnouchkine, Brook, Barba, a Gavellu se čita u kontekstu novijih tehnika glume i glumačkih pedagogija. Posebna pozornost se posvećuje inovativnosti Gavellina pojmovnika.

Ulazne kompetencije:
Ulazne kompetencije: opća, bazična informiranost u području teorija izvedbe.

Ishodi učenja:
1. Snalaženje u pojmovnom sustavu modernih i suvremenih teorija glume i teorija izvedbe. 2. Upoznavanje s teorijskom sistematizacijom Branka Gavelle; 3. Kontekstualizacija problema; 4) Razvijanje sposobnost argumentiranja i rasprave o odabranim problemima; 6) Primjena stečenih znanja na vlastiti umjetnički projekt, odnosno teorijsko istraživanje.

Sadržaj predmeta:
1. Gavella u kontekstu I: - Gavellina teorija glume u kontekstu recentnih izvedbenoteorijskih promišljanja opći pregled.
2. Gavella u kontekstu II. - Gavella u kontekstu hrvatske teatrologije i glumačke pedagodije pregled.
3. Gavella u kontekstu IV. - Raščlamba odabranih tekstova i njihova komparativna analiza.
4. Gavella u kontekstu V. - Raščlamba odabranih tekstova i njegova komparativna analiza.
5. Sistemi, metode: između glumačke pedagogije i teorije danas I. - Gavella Stanislavski . Nasljeđe i oporba.
6. Sistemi, metode: između glumačke pedagogije i teorije danas II. - Gavella Brecht Piscator
7. Sistemi, metode: između glumačke pedagogije i teorije danas III. - Gavellin pristup stranom kazališnom fenomenu i drugi poznati interkulturalni eksperimenti: Artaud, Brecht, Yeats, Grotowski, Mnouchkine, Brook, Barba
8. Tehnike glume, Gavella u kontekstu novijih tehnika glume i glumačkih pedagogija - Od Stanislavskog do Strasberga i Meisnera; Chaikinova prisutnost glumca, Čehovljeve tehnike glume, glas i gluma Cicely Berry, Jouvetov rastjelovljeni glumac, Lecoqovo poetsko tijelo
9. Gavellin pojmovnik I. - Glumčev materijal i estetski usmjeren odnos prema materijalu glumčeva doživljavanja
10. Gavellin pojmovnik II. - Suigra, Mitspiel
11. Gavellin pojmovnik IV. - Doživljajnost i zajednička podloga doživljajnosti. Pojam novoga pathosa, nadindividualno u proživljavanju; pojam normativnosti, pojam vrijednosti , tehničke norme, govorna normativnost, normala snalaženja na kulturnom području, doživljajne norme koje ulaze u glumačko zbivanje
12. Gavellin pojmovnik V. - Model-tipovi i glumčeve ličnosti. Pojam novoga u glumačkom stvaranju. Definiranje nacionalnog glumišta
13. Gavellino nasljeđe I. - Rasprava na odabranim tekstovima s analizom
14. Gavellino nasljeđe II. - Rasprava na odabranim tekstovima s analizom
15. Gavellino nasljeđe III. - Pregledno predavanje sa zaključnim zapažanjima

Obveze studenata:
Redovito pohađanje, tjedna priprema najavljene gradje za analizu i izrada eseja kao dijela ispitne obveze.

Obvezna literatura:
1. 1. Batušić, Nikola (1983) Književnost i kazalište, GZH, Zagreb
2. 2. Gavella, Branko (2005) Teorija glume, Zagreb: CDU, biblioteka Akcija. Priredili Nikola Batušić I Marin Blažević
3. 4. Gavella, Branko (2005). Dvostruko lice govora, CDU, Zagreb. Priredila Sibila Petlevski
4. 5. Gavella, Branko (2982) Hrvatsko glumište, GZH, Zagreb.
5. 6. Petlevski, Sibila. Kazalište suigre. (2001) Antibarbarus, Zagreb.
6. 7. Zuppa, Vjeran (1989). Uvod u fenomenologiju suvremenog hrvatskog glumišta ili štap i šešir, GZH, Zagreb

Preporučena literatura:
1. Barba, Eugenio (1987) The Actors Energy: MaleFemale versus AnimusAnima, New Theatre Quaterly 3 (11)
2. Barba, Eugenio (1995), The Paper Canoe: Guide to Theatre Anthropology. London New York: Routledge
3. Berry, Cicely (1991) Voice and the Actor. New York: Collier Books.
4. Boleslavsky, Richard (1949) Acting: The First Six Lessons. New York: Theatre Arts Books.
5. Branco, Rosa Alice (2003) Tijelo razuma, u: Europski glasnik, Godište VIII, br 8, str. 419- 424, Zagreb
6. Chaikin, Joseph (1991) The Presence of the Actor. New York: Theatre Communications Group.
7. Checkov, Michael (1953) To The Actor: On the Technique of Acting. New York: Harp. (Čehov, Mihail (2004) Glumcu - O tehnici glume, Zagreb: Hrvatski centar ITI- UNESCO)

-----

Vrijeme i mjesto održavanja kolegija bit će objavljeni naknadno.

 


  

 

04.07.2017
Termini prijemnih i godišnjih ispita u jesenskom ispitnom roku...
23.06.2017
Zbog promjene termina održavanja Državne mature ...
16.06.2017
Ljetni i jesenski rok prijamnih ispita BA/MA + Završni godišnji ispiti BA/MA...
29.05.2017
U sklopu nastave Povijest kazališta i drame IV...