Izborni kolegiji u ljetnom semestru ak. god. 2013/14

Subjekt dramskog lika
dr. sc. Nataša Govedić, doc.
utorak, 17.30 - 19h, Petrinjska, 1. kat

SUBJEKT DRAMSKOG LIKA posebno je namijenjen studenticama i studentima umjetničkih i filozofskih studijskih grupa koje zanima problematika dramskog i izvedbenog jastva, kao i etička situacija "osobnog obraćanja" publici iz posvojenog lika. Svaki govor koji je nekome upućen sadrzi u sebi argumentacijsku obavezu koja se mora odrediti prema postojećim, kao i prema povijesnim ideologijama i poetikama subjektnosti. Utoliko je riječ o kolegiju koji se bavi filozofskim, lingvističkim, antropologijskim, sociologijskim, politološkim, književnoteorijskim i izvedbenim teorijama dramskih i izvedbenih karaktera, kao i tipovima interakcija ili dramativima, kako bi uočio procedure i razlikovanja kojima su obilježeni dramativi kao Ja-pred-Tobom, Ja-kroz-Tebe, Ja-s-Tobom, Ja-protiv-Tebe itd. Dramativ je ovdje određen ne samo kao proces samorazlikovanja koji nam je nametnut i neizbježan, dakle nešto što i nehotice preuzimamo, ponavljamo i citiramo, već i kao nepredvidljiv, kreativni proces, uslijed kojega zaista i nastaje unikatnost izvedbe ili teksta kao korpusa/traga. Za kolegij je od osobite važnosti filozofija, aktivistička i književna teorija dijaloga, kako onog filozofskog, tako i onog etičkog i užedramskog. Prema Vjeranu Zuppi iz Uvoda u dramatologiju (1995), "Drama je dokument prisutnosti osobe (:pisca) u ustanovi (:teatru) i obratno: ustanove u osobi. Teatra u piscu". Stoga i ovaj kolegij ističe da su granice dramskog i izvedbenog pisma, kao i dramskog i izvedbenog jastva, nadasve propusne i da se subjektnost ne može oblikovati ako nismo maksimalno svjesni doticaja između socijalnih i umjetničkih institucija oblikovanja jastva te ekscesnosti i nepredvidive subverzivnosti samih izvedbi subjektnosti.

 
Kritika
dr. sc. Nataša Govedić, doc.
srijeda, 13.30 - 15:00h, Petrinjska, 1. kat

KRITIKA Iako je kritika kao literarna forma nastala u isto doba kad i
medijski (novinski) uspostavljena javnost, i to prvenstveno zato da bi srednja klasa osamnaestog stoljeća mogla imati "upućenog i pouzdanog vodiča" kroz sve veću kulturnu ponudu zabavljačkih, ali i politički kontroverznih sadržaja za koje je potrebno argumentacijsko arbitriranje (kako navodi Terry Eagleton), u dvadesetom stoljeću postaje jasno da je kritičarska pozicija daleko kompleksnija i od
mentorske i od društvenokritičke i od propagandističke funkcije pisanog teksta koji poseže za odredenim kriterijima evaluacije. Kritičar je prije svega dijaloški posrednik izmedu nekoliko stvaralačkih i recepcijskih zajednica: između umjetnika i javnosti, izmedu analitičke struke i javnosti, kao i između različitih kritičarskih pristupa promišljanja umjetničkog čina. U svojim najcjenjenijim, književnim vrhuncima, kritika se tijekom 20. stoljeća otima uslužnim djelatnostima i postaje neka vrsta "strateškog promišljanja" umjetničkih procesa ili zasebne umjetnosti, kako glasi formulacija Waltera Benjamina. No jednako je tako činjenica da s porastom masovnih medija u proteklom stoljeću kritika kao profesija sve više gubi na analitičkoj važnosti, postajući neka vrsta marketinškog posrednika između kulturnih institucija i publike. Brojne novine, televizijske kuće i kasnije internetski portali uopće ne drždo toga da se spomenuto kritičarsko posredništvo služi ikakvim sofisticiranim analitičkim alatima. Dapače, najdostupnija je ona "kritika" koja senzacionalistički "evaluira". Dodatan je problem što se kritika u dvadesetom stoljeću s jedne strane grana prema prikrivenom kulturnom marketingu, a s druge postaje jedna od strukovnih specijalizacija unutar akademskog proučavanja različitih umjetnosti, sto je sve više približava znanstvenom diskurzu, a sve više udaljava i od participacije kritičara u umjetničkim procesima i od mogućnosti sustavne ideologijske kritike društva kojem se obraća. Cilj je kolegija podržati kritiku kao (su)stvaralački, participacijski, argumentacijski, refleksivni i dijaloški proces.

 

Teorije proizvodnje
dr.sc. Sibila Petlevski, red. prof.
utorak, 19.00 - 20:30, ADU, Soba 104

U sklopu kolegija pod naslovom Teorije proizvodnje, ovoga semestra obrađujem:

Mit, ritual, kult - izvedbene poetike 2

Posebna pozornost usmjerena je na podtemu: Obredna dinamika: tijelo, izvedba, djelovanje i iskustvo.

Napomena: Kolegij je označen brojkom 2 jer je nastavak prošle godine predavanog istoimenog kolegija, ali ukoliko grupa zainteresiranih slušatelja bude sastavljena od studenata koji nisu imali prilike u okviru Teorija proizvodnje slušati «Mit, ritual, kult – izvedbene poetike 1», tada se sadržaj prilagođava početnoj grupi. 

a) Izvedbeno-poetički predlošci koji će se spominjati: (studenti odabiru dogovorno, po osobnom interesu)

.          Romeo Castellucci & Societas Raffaello Sanzio (Tragedia Endogonidia)
·         The Wooster Group
·         Jan Fabre
·         La Fura dels Baus
·         Theodoros Terzepoulos
·         Einar Schleef
·         Robert Wilson
·         Jan Lauwers & The Needcompany
·         Marina Abramovič  (Feeling the Body; Breathing In, Breathing Out; Positive Zero) 

b) Dramske poetike koje će se spominjati: (studenti odabiru dogovorno, po osobnom interesu)

podtema: Kult, kritika društva  

·         S. An-Sky The Dybbuk (1914) i adaptacija Tonyja Kushnera A Dybbuk, or Between Two Worlds (adaptacija S. Ansky) 1997.
·         Eugene O’Neill The Emperor Jones (1920)  (i The Wooster Group izvedba 2007)  
·         Sean O’Casey  Cock-a-Doodle-Dandy (1948)
·         Arthur Miller The Crucible (Vještice iz Salema)  (1953)
·         Wole Soyinka  The Strong Breed (1964)
·         Tony Kushner Angels in America: A Gay Fantasia on National Themes.  (1992)
podtema: Ruski demonizam, dekadencija i mitopoetski simbolizam
·         Fjodor Sologub – Mali demon (roman) (1905) i drama (1909) /druge drame: Pobjeda smrti; Noćni plesovi
·         Vsevold  M. Garšin – Crveni cvijet (proza) (1911) i “kult Garšina” početkom 20. st.  
·         Nikolaj Gumiljov – Gondla, drama (1916) i pjesme
·         Aleksander Blokpoetske drame

c) Popis teorijskih tema o kojima ćemo razgovarati: (težište na određene teme prema dogovoru)  

·         Gramatika i morfologija ritualnih praksi
·         Turnerova “komparativna simbolologija” i antropologija kao iskustvo
·         Postoje li “univerzalnosti” u izvedbama mita, rituala i drame? 
·         Evolucijski izvori obreda
·         Uloga dubinske psihologije u tvorbi mita
·         “Rad iz nutra”: veza između antropološke i psihološke analize
·         Obred- ritualni transfer 
·         «Mistička participacija»
·         Obred, šamanizam, hipnoza i iscjeljivanje – izvedbeni aspekt
·         Autoetnografske izvedbe – otjelovljena metodološka praksa
·         Izvedbe rituala konzumacije; tijelo i hrana u obredu
·         Sjećanje, izvedba i zadovoljstvo u grčkim obredima
·         Fizičke, duhovne i društvene dimenzije otjelovljenja u obredima
·         Ritualna sjećanja i izvedbe bola u formalnim i neformalnim obredima sprovoda
·         Mit i ideologija/ država, vlast, nasilje/ obred i nasilje/ rituali vlasti; uzurpiranje rituala i diskurs o ritualu
·         Nacističke javne izvedbe sprovoda bez tijela i vjenčanja za mrtve vojnike u Berlinu
·         Ritualizirani prostori i objekti sakrosankticiteta
·         Obred i vizualno; “ritualni” dizajn
·         Ritual i mediji  
 
Ispit se sastoji od razgovora na odabranu temu ili seminarskog rada na odabranu temu.  Opći syllabus za Teorije proizvodnje nalazi se na ISVU. U indeks studenti upisuju generički naziv kolegija: Teorije proizvodnje. Za studente Dramaturgije kolegij nosi 4 ECTS. Seminar je otvoren i MA studentima s drugih usmjereja ADU i drugih fakulteta
 
 
Filmska naratologija
dr.sc. Saša Vojković, red. prof.
ponedjeljak, 13:00 - 14.30h, Petrinjska 6/2

Razjasniti pojam 'filmska naratologija' – povezati naratologiju kao teoriju pripovijedanja (narativnih tekstova) sa pripovijedanjem na filmu. Cilj je da se objasne načini na koje filmska naratologija kao teorija pomaže u razumijevanju, analiziranju i valoriziranju filmskih narativnih tekstova. Poseban naglasak je na načinima na koje je narativni tekst konstruiram. Uzimaju se u obzir različite teorije filmske naracije kako bi se teorija filmskog pripovijedanja razmotrila u širem kontekstu.
Studenti će usvojiti osnove filmske naratologije što će im omogućiti da samostalno analiziraju filmske narativne tekstove. Usvojeni koncepti odnose se na različite pristupe tako da će studenti steći uvid u različitosti ali i podudaranja teorija naracije.
 
 
 
Izvedba, internet i društveni mediji
dr. sc. Una Bauer, vanjska suradnica
srijeda, 15.00 - 16.30h, Petrinjska 6/2

Tema kolegija je odnos izvedbenih praksi i specifičnih modusa socijalizacije do kojih dolazi u kontekstu društvenih medija. Središnje je pitanje: kako online komunikacija utječe na društvene odnose i na mogućnosti, strategije i taktike stvaranja umjetničkih djela, te online izvedbu identiteta. Kolegij će upoznati studente s aktualnim raspravama o online komunikaciji, strukturi interneta, logici funkcioniranja društvenih mreža i blogova u odnosu prema pojmu izvedbe. Također će upoznati studente sa kritičkom literaturom koja tematizira online konstrukciju identiteta i uzorke socijabilnosti na društvenim mrežama te se kritički pozabaviti uvriježenim konceptima kao što je onaj o “slobodnom” internetu i neograničenim mogućnostima participacije. Kolegij će kritički razmotriti odnose ekonomske moći i distribucije na internetu, promotriti karakteristike digitalnih okruženja u vezi s organizacijom naracije te se pozabaviti specifičnostima digitalnog pričanja priče. Na praktičnim vježbama pratit ćemo razvoj dramskog lika u online komunikaciji (socijalne mreže, komentari na blogovima): koje kategorije definiraju identitet online dramskog lika? Kako se stvara dramski lik? Pozabavit ćemo se primjerima umjetničkih izvedbi koje koristi društvene mreže kao svoj medij.
 
 
 
Dramaturški praktikum – izvedba 2
dr. sc. Marin Blažević, izvanredni profesor
četvrtak, 14.00 - 15.30h, Petrinjska, 2/1

Novi izborni kolegiji Dramaturški praktikum – izvedba 1 i Dramaturški praktikum – izvedba  2 uvedeni su u nastavni program MA studija dramaturgije s namjerom da studente upute u  smjerove i raspone istraživanja umjetničke izvedbe koji nisu obuhvaćeni radom na glavnome  umjetničkom i teorijskom projektu. Kolegiji pozivaju na kompleksnost i interaktivnost mišljenja  i prakse u području dramaturgije izvedbe pa će stoga kombinirati nastavne metode i formate  koji potiču na uzajamno prožimanje konceptualne, kritičke, analitičke i provedbene odnosno  pro-izvedbene kreativnosti. Iznimno tijekom akademske godine 2013/14, u nastavni sadržaj kolegija bit će uvrštena predavanja i radionice Amelie Jones (McGill University, Montreal)  te četvero profesora s vodećih američkih sveučilišta koji će na ADU i Odsjeku dramaturgije gostovati u sklopu projekta INTRODUCING DRAMATURGY STUDIES - a new interdisciplinary  field of artistic and academic research. Gostovanje Christiana Parkera (Columbia University), Sarah Bay-Cheng (University at Buffalo), Tracy C. Davis (Northwestern University) i Branislava Jakovljevića (Stanford University) omogućila je donacija Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Promoting American Arts and Education. (Više o projektu, donaciji, gostima i temama njihovih predavanja i radionica doznajte također na internetskoj stranici našeg Odsjeka.)
Kolegiji Dramaturški praktikum – izvedba 1 i 2 ugostit će i umjetnike izvedbe kao što su glumci i performeri Marko Mandić i Vilim Matula, te kazališni redatelji i dramaturzi Oliver Frljić i Ivica Buljan. Tijekom oba semestra studenti će imati priliku predlagati, koncipirati, raspravljati i prezentirati svoje (dodatne) projekte u području dramaturgije izvedbe. Kolegij se posebno preporuča studentima MA usmjerenja Kazališna dramaturgija, Filmska dramaturgija, Dramsko pismo i filmsko pismo.
 
 
 
 
 
04.07.2017
Termini prijemnih i godišnjih ispita u jesenskom ispitnom roku...
23.06.2017
Zbog promjene termina održavanja Državne mature ...
16.06.2017
Ljetni i jesenski rok prijamnih ispita BA/MA + Završni godišnji ispiti BA/MA...
29.05.2017
U sklopu nastave Povijest kazališta i drame IV...