Novi izborni kolegiji u nadolazećoj akademskoj godini.

OBAVIJEST
 
Novi izborni kolegiji u ak. god. 2013/14.
 
U novoj akademskoj godini Odsjek dramaturgije uvodi nekoliko novih izbornih kolegija, aktivira 
jedan otprije postojeći (Kazališna kritika) te obnavlja sadržaje kolegija koji su kontinuirano u 
ponudi već nekoliko godina. Pogledajte je li kolegij dostupan na vašoj godini studija i već u 
prvom semestru te – izaberite!
 
BA studij:
 
Autorske poetike - praktikum iz kazališta za djecu i mlade
Nositelj: Tomislav Zajec, docent
 
Izborni kolegij "Autorske poetike - praktikum iz kazališta za djecu i mlade" koncipiran je i odvijat 
će se kroz praktičnu suradnju s Učilištem Zekaema. Polaznici kolegija iskušavat će različite 
modalitete dramaturškog rada u području kazališta za djecu i mlade. Cilj je kolegija studente 
aktivno uključiti u rad Učilišta, što podrazumijeva različite oblike suradnje: od dramaturškog
oblikovanja pojedinih vježbi i rada na glumačkim improvizacijama, do adaptacija dječjih
predložaka, ili pisanja kraćih originalnih dramskih tekstova. Praktičan rad studenata mentorira 
nositelj kolegija, a odvija se u suradnji s pedagozima samog Učilišta. Student je za vrijeme rada 
na kolegiju dužan voditi Dnevnik rada koji potpisuje pedagog Učilišta kao dokaz o aktivnom 
sudjelovanju u umjetničkom procesu, a koji završava kazališnom produkcijom nastalom po 
predlošku ili u dramatizaciji samog studenta. Na taj se način studenti istovremeno okušavaju 
kako u pisanju u ovom specifičnom žanru, tako i u oblikovanju same izvedbi nastale po njihovom 
predlošku.
 
 
Kazališna kritika
Nositeljica: dr. sc. Nataša Govedić, docentica
 
KRITIKA KAO ARGUMENTACIJSKI I DIJALOŠKI PROCES. Iako je kritika kao literarna forma 
nastala u isto doba kad i medijski (novinski) uspostavljena javnost, i to prvenstveno zato da 
bi srednja klasa osamnaestog stoljeća mogla imati „upućenog i pouzdanog vodiča“ kroz sve 
veću kulturnu ponudu zabavljačkih, ali i politički kontroverznih sadržaja za koje je potrebno 
argumentacijsko arbitriranje (kako navodi Terry Eagleton), u dvadesetom stoljeću postaje 
jasno da je kritičarska pozicija daleko kompleksnija i od mentorske i od društvenokritičke i od 
propagandističke funkcije pisanog teksta koji poseže za određenim kriterijima evaluacije. Kritičar 
je prije svega dijaloški posrednik između nekoliko stvaralačkih i recepcijskih zajednica: između 
umjetnika i javnosti, između analitičke struke i javnosti, kao i između različitih kritičarskih
pristupa promišljanja umjetničkog čina. U svojim najcjenjenijim, književnim vrhuncima, kritika se 
tijekom 20. stoljeća otima uslužnim djelatnostima i postaje neka vrsta „strateškog promišljanja“ 
umjetničkih procesa ili zasebne umjetnosti, kako glasi formulacija Waltera Benjamina. No 
jednako je tako činjenica da s porastom masovnih medija u proteklom stoljeću kritika kao 
profesija sve više gubi na analitičkoj važnosti, postajući neka vrsta marketinškog posrednika 
između kulturnih institucija i publike. Brojne novine, televizijske kuće i kasnije internetski portali 
uopće ne drže do toga da se spomenuto kritičarsko posredništvo služi ikakvim sofisticiranim 
analitičkim alatima. Dapače, najdostupnija je ona „kritika“ koja faktički samo izvještava o 
najosnovnijim namjerama autora predstave ili senzacionalistički podilazi voajerskom praćenju 
izvedbenih ili književnih diva. Dodatan je problem što se kritika u dvadesetom stoljeću s jedne 
strane grana prema prikrivenom kulturnom marketingu, a s druge postaje jedna od strukovnih 
specijalizacija unutar akademskog proučavanja različitih umjetnosti, što je sve više približava 
znanstvenom diskurzu, a sve više udaljava i od participacije kritičara u umjetničkim procesima i 
od mogućnosti sustavne ideologijske kritike društva kojem se obraća. 
Cilj je kolegija podržati kritiku kao argumentacijski i dijaloški proces, nužan za sve etape 
umjetničkog stvaranja, promišljajući kritičke procese znatno šire od jednokratnog 
javnoevalucijskog momenta pisanja i obavljivanja recenzije umjetničkog rada u nekome od 
medija. 
 
 
Kazalište i politika 
Nositeljica: Dr. sc. Una Bauer, vanjska suradnica
 
Kako kazalište možemo misliti u odnosu na politiku? To znači, s jedne strane, pitati se o 
političkom kazalištu u užem smislu, klasificirati oblike političkog kazališta i političke izvedbe, uz 
konkretne primjere i analize (case studies), ali i problematizirati ideju političkog u odnosu na 
kazalište u širem smislu. Pozabavit ćemo se idejama sudjelovanja, vlasništva, članstva, ekskluzije 
i reprezentacije. Kolegij će se fokusirati na pregled rasprava 20. i 21. stoljeća o pojmu političko 
kazalište, te analizirati one oblike kazališta i performansa koji aktivno ispituju pojam političkog. 
Problematizirat ćemo pretpostavku da je političko kazalište samo ono koje tematizira političke 
događaje. Pažnja će također biti posvećena onim umjetničkim formama koje prelaze u oblike 
političke akcije, te kazalištu koje reflektira vlastitu poziciju u procesima proizvodnje. Važno 
pitanje će biti i ono o autonomiji umjetnosti.
 
 
MA studij:
 
Dramaturški praktikum – izvedba 1 i 2
Nositelj kolegija: dr. sc. Marin Blažević, izvanredni profesor
 
Novi izborni kolegiji Dramaturški praktikum – izvedba 1 i Dramaturški praktikum – izvedba 
2 uvedeni su u nastavni program MA studija dramaturgije s namjerom da studente upute u 
smjerove i raspone istraživanja umjetničke izvedbe koji nisu obuhvaćeni radom na glavnome 
umjetničkom i teorijskom projektu. Kolegiji pozivaju na kompleksnost i interaktivnost mišljenja 
i prakse u području dramaturgije izvedbe pa će stoga kombinirati nastavne metode i formate 
koji potiču na uzajamno prožimanje konceptualne, kritičke, analitičke i provedbene odnosno 
pro-izvedbene kreativnosti. Iznimno tijekom akademske godine 2013/14, u nastavni sadržaj 
kolegija bit će uvrštena predavanja i radionice Amelie Jones (McGill University, Montreal) 
te četvero profesora s vodećih američkih sveučilišta koji će na ADU i Odsjeku dramaturgije 
gostovati u sklopu projekta INTRODUCING DRAMATURGY STUDIES - a new interdisciplinary 
field of artistic and academic research. Gostovanje Christiana Parkera (Columbia University),
Sarah Bay-Cheng (University at Buffalo), Tracy C. Davis (Northwestern University) i Branislava 
Jakovljevića (Stanford University) omogućila je donacija Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih 
Država Promoting American Arts and Education. (Više o projektu, donaciji, gostima i temama 
njihovih predavanja i radionica doznajte također na internetskoj stranici našeg Odsjeka.)
Kolegiji Dramaturški praktikum – izvedba 1 i 2 ugostit će i umjetnike izvedbe kao što su glumci 
i performeri Marko Mandić i Vilim Matula, te kazališni redatelji i dramaturzi Oliver Frljić i Ivica 
Buljan. Tijekom oba semestra studenti će imati priliku predlagati, koncipirati, raspravljati i 
prezentirati svoje (dodatne) projekte u području dramaturgije izvedbe. Kolegij se posebno 
preporuča studentima MA usmjerenja Kazališna dramaturgija, Filmska dramaturgija, Dramsko 
pismo i filmsko pismo.
 
 
Dramaturški praktikum – pismo 1 i 2
Nositelji: Davor Žmegač, redoviti profesor; Lada Kaštelan, izvanredna profesorica; Mate Matišić, 
docent; Tomislav Zajec, docent (prije upisa kolegija potrebno je provjeriti raspoloživost mentora)
 
Kolegij Dramaturški praktikum – pismo visoko je individualiziran te programski otvoren tako 
da obuhvati individualna polja interesa studenata u umjetničkom pisanju (dramsko pismo, 
filmsko pismo). Kroz mentorski rad student koncipira, otvara i razvija svoj sekundarni projekt 
unutar širokog spektra mogućnosti, promišljanjem tematskih, žanrovskih, stilskih i strukturalnih 
elemenata, ovisnih o području vlastita interesa, unutar kojih se i razvija tematizirani 
umjetnički projekt. Student će pritom biti u prilici iskušati različite pripovjedne diskurse, izvršiti 
dramaturšku analizu temeljnih strukturalnih postavki vlastita teksta, mijenjati fokalizaciju, 
proučiti i primijeniti osnovne žanrovske i stilske postavke. Tijekom kontinuiranog rada na 
projektu nastavnik će, ovisno o individualnim potrebama studenta, koristiti didaktički navođene 
vježbe i dramaturške zadatke, kojima će student dobiti priliku dodatnog promišljanja i provjere 
odabrane poetike unutar sustavnog razvoja i izgradnje vlastitog prostora umjetničkog pisma.
 
 
Izvedba, internet i društveni mediji
Nositeljica: Dr. sc. Una Bauer, vanjska suradnica
 
Tema kolegija je odnos izvedbenih praksi i specifičnih modusa socijalizacije do kojih dolazi u 
kontekstu društvenih medija. Središnje je pitanje: kako online komunikacija utječe na društvene
odnose i na mogućnosti, strategije i taktike stvaranja umjetničkih djela, te online izvedbu 
identiteta. Kolegij će upoznati studente s aktualnim raspravama o online komunikaciji, strukturi 
interneta, logici funkcioniranja društvenih mreža i blogova u odnosu prema pojmu izvedbe. 
Također će upoznati studente sa kritičkom literaturom koja tematizira online konstrukciju 
identiteta i uzorke socijabilnosti na društvenim mrežama te se kritički pozabaviti uvriježenim 
konceptima kao što je onaj o “slobodnom” internetu i neograničenim mogućnostima 
participacije. Kolegij će kritički razmotriti odnose ekonomske moći i distribucije na internetu, 
promotriti karakteristike digitalnih okruženja u vezi s organizacijom naracije te se pozabaviti 
specifičnostima digitalnog pričanja priče. Na praktičnim vježbama pratit ćemo razvoj dramskog 
lika u online komunikaciji (socijalne mreže, komentari na blogovima): koje kategorije definiraju 
identitet online dramskog lika? Kako se stvara dramski lik? Pozabavit ćemo se primjerima 
umjetničkih izvedbi koje koristi društvene mreže kao svoj medij.
 
 
Teorije proizvodnje 1 i 3
Nositeljica : dr. sc. Nataša Govedić
 
ETIKA STRASTI: DRAMSKI I IZVEDBENI PRIMJERI. Prema istaknutom filozofu i afektologu 
Davidu Pugmireu, sve su emocije oblikovane i pogonjene određenim vrijednosnim stavovima 
i interpretacijskim mapama, odnosno naša vrednovanja na različite načine „aktiviraju“ 
ili „cenzuriraju“ naše, ali i tuđe emocionalne reakcije. I u socijalnom i u kazališnom smislu, 
emocije su višestruko „zarazne“ (što nije samo navijački, već duboko empatijski fenomen), 
odnosno višestruko „ponovljive“, što sa sobom povlači i kompleksne političke posljedice. 
Govoreći, pak, o strastima ili pasijama, sa svim konotacijama radikalne uloženosti subjekta 
u afektivni proces, teatrološki je veoma zanimljivo pratiti kako je na primjerima iz dramske 
literature te povijesti i sadašnjosti kazališne i filmske izvedbe formulirana „strast za 
pravednošću“, strast za idealnim (često imaginarnim) partnerom, strast za osvetom, religijska 
strast, strast za profesionalnim napredovanjem, strast za prijateljskim uvažavanjem, strast 
za očuvanjem okoliša, revolucionarna strast itd. Ljubomora, zavist i ogorčenost također se 
mogu smatrati strastvenim odgovorima na konfliktne situacije, baš kao što je (s druge strane 
afektivnog spektra) i diskurz ljubavnog zajedništva moguće tumačiti kao posve određenu 
filozofiju strasti. 
Jesmo li odgovorni za svoje strasti? Jesmo li odgovorni za njihov manjak, u kontekstu rastuće 
socijalne apatije? Znamo li do koje su mjere naše reakcije kulturno skriptirane? Na koji ih 
način biramo i njegujemo? Do koje im mjere robujemo? Kakvu ulogu u izvedbi „strastvovanja“ 
imaju umjetnički modeli artikuliranja afekata, posebno oni uže vezani za kazalište, film, ali i 
aktivističku scenu javne izvedbe? U radu na kolegiju očekuje se i čitalačka i analitička spremnost 
za sučeljavanje s navedenim pitanjima.
04.07.2017
Termini prijemnih i godišnjih ispita u jesenskom ispitnom roku...
23.06.2017
Zbog promjene termina održavanja Državne mature ...
16.06.2017
Ljetni i jesenski rok prijamnih ispita BA/MA + Završni godišnji ispiti BA/MA...
29.05.2017
U sklopu nastave Povijest kazališta i drame IV...